Dijaspora poslala skoro 4 milijarde KM u BiH

Iseljeništvo iz BiH nastavlja s aktivnom ulogom u finansijskom i ekonomskim tokovima domovine, a dokaz su i dalje iznimno visoki iznose koji se u BiH šalju kroz proces izravnih novčanih doznaka.

Rast gotovo pola milijarde

Informacije Centralne banke BiH pokazuju kako su od ukupno iznosa tekućih transfera, na novčane doznake iz inozemstva se odnosi 3,58 milijardi konvertibilnih maraka, a što je izniman rast gotovo pola milijarde, u odnosu na godinu ranije kada je po toj osnovi dijaspora je porodici i prijateljima poslala 3,04 milijarde maraka.

Ukoliko se pak ovi podaci usporede s 2020. godinom kada je na osnovu novčanih doznaka u BiH stiglo 2,52 milijarde KM, vidljivo je kako iseljenici, uprkos kriznim vremenima koji se manifestiraju kroz povišene inflacijske pritiske, nastavljaju jačati potporu svojim sunarodnjacima, odnosno rodbini i prijateljima.

Prema podacima Centralne banke Bosne i Hercegovine (CBBiH), ukupni tekući transferi u 2022. godini iznosili su 4,95 milijardi KM i za 598 milijuna KM su veći u odnosu na 2021. godinu.

Od ukupnog iznosa tekućih transfera, na novčane doznake iz inostranstva se odnosi 3,58 milijardi KM, a na ostale tekuće transfere 1,37 milijardi KM. Od ukupnog iznosa ostalih tekućih transfera, najveći dio u iznosu od 1,24 milijardi KM odnosi se na mirovine iz inozemstva.

No, struka je jasna u ocjeni kako bi ključni dugoročni potencijal iseljeništva trebao biti bolje prepoznat u domaćim okvirima, a radi se o mogućnosti uvezivanja iseljenika s idejama, kontaktima, ali i kapitalom, s poslovnom zajednicom unutar BiH. Umrežavanje i stvaranje kontakata preduvjet su i moguće ulaganje u BiH, pri čemu je od iznimnog značaja imati unutar BIH kontakt točku preko koje će se lakše dobiti sve potrebne informacije, ali i realizirati poslovna ideja.

Omogućiti ulaganje u BiH

Druga ili treća generacija bosanskohercegovačkog iseljeništva može biti velika prilika za razvoj privrede u BiH, no prije toga tim ljudima je potrebno stvoriti preduvjete da investiraju u domovini, počevši od olakšavanja birokratskih prepreka pa do stvaranja mogućnosti za uvezivanje s domaćim privrednicima.

Ojačati veze iseljeništva s domovinom, omogućiti uspješnim poslovnim ljudima iz iseljeničke zajednice lakše i učinkovitije ulaganje u BiH te stvoriti pretpostavke da iseljenička zajednica postane svojevrsni lobist za privlačenje stranih investicija neki su od ključnih strateških ciljeva kojima vlasti, ali i nevladin sektor u BiH, pokušavaju preokrenuti trendove te od BiH stvoriti mjesto u koje se isplati ulagati.

Već niz godina unutar BiH ugledni ljudi iz ekonomskog i marketinškog sektora pokušavaju podići odnos prema iseljeništvu na višu, produktivniji nivo, a pritom se organiziraju i događaji koji služe stvaranju novih i produbljivanju postojećih veza iseljeništva i domaće poslovne zajednice.

Garant dugoročnosti investicija od strane dijaspore

Ekonomista Admir Čavalić za portal UNA kazao je da podaci pokazuju da se Bosna i Hercegovina i bosanskohercegovačka ekonomija još uvijek značajno oslanjaju na doznake iz dijaspore.

"Pored ekonomskog uticaja, najvažniji je onaj socijalni - doznake predstavljaju alternativu domaćem sistemu socijalne zaštite", poručio je Čavalić.

Prema njegovim riječima, na određeni način se tako objašnjavaja egzistencija pojedinih kategorija stanovništva u Bosni i Hercegovini.

"Ključno pitanje je kako izvršiti transformaciju dijaspore - od socijalne ka investicionoj. Odgovori nisu jednostavni. Mora se unaprijediti poslovna klima, ukloniti barijere i smanjiti rizici u poslovanju. Samo to je garant dugoročnosti investicija od strane dijaspore", zaključio je Čavalić.