Da li je Inicijativa "Otvoreni Balkan" mrtva!?

Inicijativa "Otvoreni Balkan" u koju su se na samom početku uključile Srbija, Albanija i Sjeverna Makedonija nikada nije do kraja zaživjela.

Čini se da otpor nekih zemalja u regionu, među kojima je i dio Bosne i Hercegovine ne slabi i prijeti njenom gašenju.

Iz Vanjsko-trgovinske komore BiH portalu UNA su kazali da se ova institucija ne bavi inicijativom „Otvoreni Balkan“, jer Bosna i Hercegovina nije uključena u nju.

"U tom smislu, ne možemo vam, nažalost, dati odgovor na pitanje, jer nije u našoj domeni", poručili su iz ove institucije.

Kažu da je BiH uključena u CEFTA sporazum, te da u Federaciji BiH nikada nisu bili zainteresovani za priključivanje inicijativi "Otvoreni Balkan".

Košarac: Inicijativa od ogromnog značaja za naš region

Staša Košarac, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH za portal UNA kaže da je “Inicijativa ‘Otvoreni Balkan’, koju je inicirala Srbija, od ogromnog značaja za naš region, te da bi bilo dobro da se proširi na sve zemlje regije, uključujući i BiH. 

"To kažem prvenstveno zbog važnosti jačanja i unapređenja ekonomskih odnosa na Zapadnom Balkanu, jer smatram da je svaki institucionalni i regionalni oblik saradnje od koristi za privrednike iz regiona, tako i iz Republike Srpske i Federacije BiH. Podsjetiću vas da je tadašnji član Predsjedništva BiH Milorad Dodik 2020. godine pokrenuo pitanje pristupanja BiH ovom regionalnom projektu, koji omogućava brojne benefite građanima i privrednoj zajednici kroz jedinstveno regionalno tržište, slobodan pristup tržištu rada, slobodan protok ljudi, kapitala, roba i usluga", kaže naš sagovornik.

Dodaje da je u junu prošle godine Narodna skupština Republike Srpske usvojila je zaključak o podršci uključivanja BiH u inicijativu "Otvoreni Balkan".

"Time su potvrdili da je Republika Srpska trajno posvećena očuvanju mira i stabilnosti kroz saradnju na integracijskim inicijativama. Slijedeći politiku institucija Republike Srpske, u nekoliko navrata sam u prošlom mandatu predlagao Savjetu ministara BiH da razmotri analizu interesa i koristi za BiH u slučaju pristupanja 'Otvorenom Balkanu'. Nažalost, ministri iz Federacije BiH, prvenstveno mislim na kadrove SDA, uvijek su glasali protiv, bez konkretnog i logičnog objašnjenja, vođeni isključivo političkim predrasudama", zaključuje Košarac.

Kadrovi SDA potpuno ignorisali benefite i interese domaćih privrednika

Dodaje da su kadrovi SDA u prošlom sazivu Savjeta ministara BiH potpuno  ignorisali benefite i interese domaćih privrednika, koji su postali taoci političkih predrasuda i bezrazložnih blokada. 

"Takva politika isključivi je krivac zašto su danas naši privrednici u nepovoljnom položaju u odnosu na kolege iz Srbije, Sjeverne Makedonije i Albanije. Dok privrednici iz zemalja članica 'Otvorenog Balkana' neometano obavljaju spoljnotrgovinski promet bez zadržavanja na granicama, privrednici iz Republike Srpske i Federacije BiH i dalje su suočeni sa problemom zastoja i gužvi na granicama, što im oduzima dragocjeno vrijeme i negativno utiče na njihovo poslovanje", kaže Košarac.

On je potom izrazio nadu da će nova struktura u Savjetu ministara BiH imati više razumijevanja.

"Očekujem da će pokazati senzibilitet prema privrednoj zajednici Republike Srpske i Federacije BiH na način da će pružiti neupitnu podršku članstvu BiH u regionalnoj inicijativi ‘Otvoreni Balkan'. To je ozbiljna šansa za privredni napredak Republike Srpske i Federacije BiH, budući da će regionalna ekonomska zona omogućiti olakšanu trgovinu robama i uslugama, kao i slobodno kretanje ljudi i kapitala u zemljama regiona. Moj stav je da ne postoji nijedan opravdan razlog da se institucije na nivou BiH protive uključivanju u ekonomski perspektivne regionalne tokove. To je razlog zbog kojeg ću i u ovom mandatu ministra spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH nastaviti da insistiram na ovom pitanju, svjestan činjenice da 'Otvoreni Balkan' znači vjetar u leđa domaćoj privredi, ekonomskom razvoju, povećanju broja investicija i radnih mjesta", objašnjava Košarac za portal UNA.

Motiv opredjeljenost poslovne zajednice RS i FBiH za ovu incijativu

Ističe da je o prednostima ove regionalne inicijative u više navrata razgovarao sa zvaničnicima zemalja članica - Srbije, Sjeverne Makedonije i Albanije, nakon čega je u potpunosti uvjeren da ne postoji ni jedan opravdan razlog da BiH ostane "crna rupa na zapadnom Balkanu".

"Dodatni motiv za uključivanje BiH 'Otvoreni Balkan' predstavlja odlučna opredijeljenost poslovne zajednice Republike Srpske i Federacije BiH za regionalno povezivanje i saradnju. Iz kontakta koje sam imao sa predstavnicima Spoljnotrgovinske komore BiH i privrednih komora RS i FBiH proizlazi jasan stav domaćih privrednika da protivljenje pozitivnim regionalnim tokovima znači usporavanje i direktnu blokadu razvoja privrednih potencijala. To je nedopustiva praksa, protiv koje se moramo boriti u interesu građana i poslovne zajednice. Zbog toga ćemo i dalje insistirati na članstvu u 'Otvorenom Balkanu', suprotstavljajući se politikama koje, vođene predrasudama i politikanstvom, drže kao taoce domaći privredni sektor”, rekao je Košarac za portal UNA.

Bilo kakva inicijativa bez BiH neće ostaviti potpuni efekat

Portal UNA je pitao šta o  inicijativi "Otvoreni Balkan" misle ekonomski stručnjaci, zašto ona do kraja nije zaživjela i da li joj prijeti gašenje? 

Igor Gavran, ekonomski analitičar za portal UNA ističe da ova inicijativa kao i bilo kakva regionalna inicijativa ne može ostvariti puni efekat bez Bosne i Hercegovine. 

"Odsustvo Crne Gore je također značajno, a i odsustvo ekonomski manje bitnog područja Kosova* remeti deklarisane ciljeve olakšanja komunikacija i prevoza, ali odsustvo BiH je, ipak, ključna prepreka da ova inicijativa ima ozbiljnije efekte. Mislim da je druga prepreka za njen razvoj makar i u ovim ograničenim okvirima odsustvo formalnog pravnog okvira i funkcionalnih mehanizama, umjesto kojih se stvara utisak svojevrsne personalne unije tri 'lidera', uz apsolutnu dominaciju Srbije i njenog predsjednika kao inicijatora i svojevrsnog pokrovitelja. One prednosti koje se do sada spominju su uglavnom već ostvarene u okviru CEFTA i drugih regionalnog sporazuma ili su ostale na najavama i dijelom maglovite", smatra Gavran.

Ipak, dodaje,  postoje objektivni razlozi zašto interes Bosne i Hercegovine nije ovakav oblik povezivanja. 

Ističe da najave “ukidanja granica” pa čak i “carinske unije” znače ozbiljnu političku integraciju još više nego ekonomsku, znače velike rizike upravo za BiH (npr. slobodan prolaz svih ilegalnih migranata u BiH), ekonomski je odnos u potpunoj neravnoteži zbog apsolutne dominacije Srbije, a nedostatka ranije spomenutog jasnog pravnog okvira sve čini i rizičnim i nejasnim i nepouzdanim. 

"Puno ozbiljnija ideja je jedinstvenog regionalnog tržišta proistekla iz Berlinskog procesa i podržana od EU gdje se pristupa cijeloj regiji bez izuzetaka i gdje se planira jasna formalna struktura i regulacija odnosa kako bi se osigurali benefiti za sve i ravnopravan međusobni odnos. Također postoje i problem nepostojanja sporazuma i granici između BiH i Srbije kako dodatna prepreka jer kako bi mogli 'ukidati granice' čak i ako bi željeli bez da ih prethodno utvrdimo? U međuvremenu je i CEFTA značajno unaprijeđena kao okvir i time dodatno umanjen interes za uključivanje u ovu asocijaciju", naglašava Gavran.

Smatra da je najsigurniji put dalje unapređenje CEFTA i iskorištavanje svih potencijala ovog sporazuma uz paralelnu realizaciju dogovora i jedinstvenom regionalnom tržištu cijele regije dok, kako ističe, ne vidi budućnost  "Otorenog Balkana" kao bolje alternative za bilo koga osim Srbije.

"Još jedan argument, da ne zaboravim… Srbija još uvijek nije ispunila sve obaveze iz CEFTA prema BiH u pogledu ukidanja svih bescarinskih i tehničkih barijera trgovine, tako da je zaista nemoguće imati povjerenja i dodatno otvoriti naše tržište s partnerom koji još nije ispunio ni obećano iz postojećeg sporazuma", poručuje Gavran.